S obzirom na uočeni problem najezde stršljena na području općine Cestica, pozivamo sve mještane da u slučaju pronalaska gnijezda stršljena ne diraju gnijezda već da slučaj prijave Općini Cestica kako bi ovlaštene i stručne osobe dalje postupale.
Prijave se zaprimaju na broj telefona: 042 724 824 ili na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. . Molimo navesti ime i prezime, adresu i broj telefona.
Kasno ljeto i početak jeseni je doba godine kada su stršljeni, u potrazi za hranom, najagresivniji. Na meti stršljena često se nađu i ljudi. Najugroženiji su poljoprivrednici, posebno pčelari i voćari.
Stršljeni su najveći predstavnici porodice osa. Postoji više vrsta, a naše podneblje naseljava europski stršljen. Gnijezda grade u šupljem drveću, šupama, dimnjacima, tavanima, pod strehama i zapuštenim mjestima.
Odrasle jedinke se hrane sokovima drveća i voća, a larve proteinskom hranom - ulovljenim insektima. Lete i love, ne samo po danu, već i za vrijeme vedrih i toplih noći. Radijus kretanja stršljena u potrazi za hranom je oko 1,5 do 2 km od gnijezda.
Životni ciklus stršljenskog društva počinje u proljeće, kada matica iz prošlogodišnjeg društva, koja je jedina preživjela zimu, sama gradi novo gnijezdo i podiže prvu generaciju radilica. Zatim izlegle radilice preuzimaju svu brigu o izgradnji gnijezda i podizanju sljedećih generacija. Iz jednog gnijezda od proljeća do jeseni može se razviti do 700 stršljena.
Po sastavu otrov stršljena je manje toksičan od otrova osa, ali je žalac stršljena deblji i duži pa probija u dublje slojeve kože i izaziva veći osjećaj bola i crvenilo. Prema uputstvima liječnika, mjere prve pomoći su vađenje žalca pincetom, ukoliko je u koži, i stavljanje hladnog obloga na mjesto uboda. Ukoliko je ubod u predjelu usta ili grla može se pojaviti i burnija reakcija, a povrijeđenom, ukoliko je moguće, treba dati led koji mora držati u ustima i na taj način pokušati smanjiti oteklinu.
Ubodi stršljena su opasni za ljude kod kojih postoji alergičnost na toksin koji oni proizvode. Simptomi alergijske reakcije su: otežano disanje, sviranje u grudima, otežano gutanje, smetenost, pad pritiska. Može nastupiti i kolaps, gubitak svijesti, tamnoplava boja kože i sluzokože, a moguć je, nažalost, i fatalan ishod.
Ukoliko dođe do uboda, javiti se liječniku što prije, pa čak i onda kada ne postoji nikakva tegoba, jer alergijska reakcija ponekad može imati odloženo djelovanje i stići tek kroz par sati.