Mane vina

Uzrok manama vina su vanjski faktori, a prouzročene su fizikalno-kemijskim i fizikalnim procesima. Mane uzrokoju promjene organoleptičkih svojstava, a manje utječu na kemijski sastav vina.

Oni su posebice nebriga u toku berbe, prerade i njege vina, a očituju se uglavnom u pojavi nepovoljnog okusa i mirisa vina.

Najčešće mane vina su ;

• posmeđivanje vina
• crni , sivi ili bijeli lom
• miris na sumporovodik
• okus vina na drvo, bačvu i čep
• okus po pljesni
• miševina

Posmeđivanje vina - česta pojava u bijelih i crnih vina. Veću sklonost ovi mani ima vimo dobiveno preradom gnjilog grožđa. Najčešće se pojavljuje u mladom vinu poslije prvog pretoka, ako je vino a prije toga nije dovoljno ili uopče sumporeno.

Na površini vina se stvara smeđi prsten, svijetložuta boja prelazi u svijetlosmeđu, pa zatim u tamnosmeđu boju, dok tako ne zahvati cijelo vino. Sklonost vina posmeđivanju ustanovljuje se tzv. zračnim testom. Iz svake bačve, prije pretoka, uzorak vina u čaši ostavimo na bačvi, a za 1-2 dana vidjet čemo posmeđuje li vino. Ako je vino posmeđilo, 4-5 dana prije pretoka moramo ga sumporiti. poslije vrenja,a i poslije prvog pretoka, moramo redovito nadoljevati bačve, i zbog drugih bolesti i zbog mane posmeđivanja vina.

Lom vina - može biti crni , sivi ili bijeli
Crni lom pojavljuje se u bijelih i crnih vina.Bijela vina ostavljena u čaši na zraku promjenit će boju u plavkasto-zelenkastu do tamnoplavu, a crna u plavocrnu. Mana se pojavljuje u vinima koja, osim veće količine žaljeza i tanina, sadrže malo ukupnih kiselina.
Pravilnim provođenjem prerade grožđa spriječit čemo povečanje količine željeza i tanina u vinu. Ako se one ipak pojave, primjenom plavog bistrenja odstranjujemo suvišak željeza iz vina, a tako i crni lom

Sivi lom -   Kada je u bijelim vinima povecan sadržaj željeza i fosfornih spojeva, vina na zraku postaju mliječnosiva ili pepeljastobjeličasta, odnosno zamučenja uzrokuje nastanak ferifosfata (spajanje čestica željeza i fosforne kiseline) koje se nalaze u vinu. Feri oblici željeza su netopivi, a pod utjecajem svijetlosti prijeđu u fero topivi oblik. Vino s ovom manom, ostavljeno u bijeloj boci na suncu brzo se izbistri. Dobro je znati da se ponekad bijelim lomom naziva i zamučenje što ga izaziva grušanje termolabilnih bjelančevina djelovanjem niskih ili povišenih temperatura   
Mana se otklanja dodatkom limunske kiseline čime se netopivi (feri) oblici željeza prevode u topive (fero) spojeve. Da bi se spriječila pojava ove mane valja spriječiti svaki oblik obogačivanja vina sa željezom, ali ako je taj sadržaj povečan (i iznosi više od 0,5 g/l kod bijelih, ili 2 g/l kod crnih vina) tada se preporučuje provesti demetaliziranje (postupkom što se naziva plavo bistrenje). Plavo bistrenje se može provesti uz prisustvo ovlaštenog stručnjaka Zavoda za vinarstvo   

Miris na sumporovodik - Sumporovodik je posljedica nepravilnog sumporenja posuda - bacava ili praznog prostora iznad vina u posudi, sumpornim vrpcama koje nepravilno izgaraju pa elementarni sumpor kapa. Dogada se to, ako se grožde neposredno prije berbe tretira sumpornim preparatima, i tako dolazi u mošt. Miris se može pojaviti i u mladog vina koje duže leži na talogu.

         U svim navedenim slučajevima u tijeku alkoholnog vrenja elementarni se sumpor reducira u sumporovodik. Prema nekim stručnjacima i kvasci imaju sposobnost redukcije sulfata i sumpornog dioksida u sumporovodik.

Liječenje: Pojavi li se slabije izražena mana, bit če dovoljno pretočiti vino uz jaći pristup zraka. Ako je miris jaćeg intenziteta, uklanjamo ga sumporenjem sumporastom kiselinom prema uputi proizvodača ili kalijevim metabisulfitom (vinobranom) u količini 10-20 g/hl u trajanju od 5 dana. Za to vrijeme nastane oksidoredukcija s sumpornim dioksidom (SO 2 ), a rezultat je elementarni sumpor

Okus na drvo, bačvu i čep - Stavimo li vino u novu neovinjenu bačvu, vino dobije opor okus po drvu od tanina i drugih tvari što se ekstrahiraju iz drva. Isto tako okus i miris po bacvi dobije vino od starih i slabo očišcenih bačava.

Liječenje: Tu manu treba spriječiti ovinjavanjem novih bačava i liječenjem starih. Liječenje vina s okusom na drvo ili bačvu obavlja se uporabom želatine i bentonita. Uzorak takovog vina treba dostaviti u laboratorij, gdje će se obaviti pokus čišćenja i dobiti savjet.

Okus po pjesni - ako vino stavimo u pljesnivu bačvu, ili ako je grožđe od kojeg smo proizveli vino bilo vrlo pljesnivo, i vino će imati okus na pljesan , pa ga moramo lječiti ugljenom za oduzimanje pljesniva okusa, s dodatkom bentonita. Najprije pravimo pokus, a zatim počinjemo sa lječenjem. Vrlo intezivan vonj i okus po plijesni mne može se ukloniti.

Miševina - mana vina koja mu daje odvratan miris i okus što podsječa na mišju mokraču. Sve što vrijedi za lječenje ostalih mana vina, vrijedi i ovdje. Vino je moguče zalječiti sa jačim sumporenjem