coksa

Bolje kupovina bez ambalaže, nego u prozirnoj ambalaži – celofan više nije in

OBJAVLJENO 11.9.2019.  |  AUTOR: Općina Cestica

Napravite test. Kad dođete kući iz nekog većeg – (dvo)tjednog ili mjesečnog šopinga za punjenje svojeg hladnjaka, pokušajte izvaditi apsolutno sve kupljene namirnice iz svoje ambalaže. Ili barem zamislite kako bi ta hrpa ambalaže izgledala. Potom, zamislite hrpu otpada koja bi ostala, da svi koji su se našli u istoj trgovini izvade svu hranu koju su izabrali, iz njene ambalaže.

E pa ekološki osviješteni kupci u Engleskoj, u gradiću u blizini Bristola, učinili su upravo to. Ova skupina od 30-ak aktivista poduzela je prvi “plastični napad“ poznat kao Keynsham Plastic Re-Action. Izabrali su proizvode koji im trebaju, platili su robu na blagajni, a potom ju svu izvadili iz svoje ambalaže i demonstrativno, u znak prosvjeda ostavili u kolicima. Količina otpada koja je ostala iza njih bila je osupnjujuća.

Nećemo vas pozvati na prosvjed takvog tipa, ali nakon ovakvog testa, pozvat ćemo vas da razmišljate ekološki čak i prilikom kupnje.

Kupujte racionalno

Ne dozvolite da vam oči budu veće od želuca. Nemojte kupovati više nego li uistinu trebate, odnosno više nego što znate da možete konzumirati u određenom, razumnom roku. Stoga, kupovinu planirajte unaprijed – napravite popis potrepština koje vam trebaju i barem okvirni plan što ćete kada kuhati i jesti. Ruku pod ruku s tim, ide i odgovorno upravljanje vašim novcem. Nema potrebe za rasipništvom koje si danas, ionako, rijetko tko može priuštiti.

Ne kupujte hranu koja će vam se pokvariti

Nastavno na potonje, svakako provjeravajte rok trajanja na namirnicama. Ne kupujte previše onih s kratkim rokom trajanja, ukoliko kupljenu količinu ne možete potrošiti u zadanom razdoblju. Ako se to i dogodi takvu hranu primjereno skladištite, u dobro (hermetički) zatvorenim posudama, hladnjaku odnosno zamrznite.

Ne izlazite iz kuće bez platnene torbe

Koliko vam se puta dogodilo da ste se na blagajni sjetili kako opet niste od kuće sa sobom ponijeli vrećicu, pa ste još jednom popustili i kupili novu? Kući ste donijeli još jedan komad plastike u svoju kolekciju. Stvorite naviku nositi sa sobom platnene vrećice ili torbe, cekere i slično. Ili barem ranije kupljene vrećice (i to je oblik recikliranja). Nosite ih uvijek sa sobom u torbici, držite nekoliko komada u automobilu, te na vješalici ili polici na izlazu iz kuće. Kad dođete kući i ispraznite ih, odmah ih vratite na njeno mjesto.

Također, nosite i one predviđene za voće, povrće i proizvode koji se mogu kupiti na rinfuzu (težite proizvodima na rinfuzu). Ako je baš i to problem, onda barem nemojte svaku voćku koju uzimate po/u komadu, stavljati u zasebnu vrećicu. Primjerice, pojedinačni limun ili grejp, brokula ili cvjetača, korijen đumbira ili kilogram banana – svi oni mogu dobiti svoju naljepnicu direktno. Ili ih važite zasebno, pa više vrsta strpajte u jednu vrećicu.

Birajte ambalažu

Kupujte svježe namirnice koje nisu upakirane u (toliku) ambalažu kao vakumirana pakiranja (badem u rinfuzi, svježi ananas umjesto kompota u limenki…). Također, kupujte proizvode u ekološki održivijoj ambalaži, poput kompota u staklenki umjesto u limenki, soka i mlijeka u staklenki umjesto u plastičnoj boci i slično. Također, težite kupovati pića u povratnim bocama, odnosno povratnoj ambalaži.

Radije kupujte veće pakiranje umjesto više manjih. Na dva manja pakiranja utrošeno je više materijala nego na jedno veće, kao i dvostruko više energije i troškova proizvodnje, jer je tehnologija ista, bilo za jedan (veći) ili za dva (manja) pakiranja. U krajnjoj liniji, i računica ide u prilog većoj ambalaži – dvostruko manji maslac i Coca-cola skuplji su od njihove veće verzije, kad se pomnože s dva.

Za kraj, pokušajte birati reciklirane proizvode i izbjegavati sprej-doze, a birati one ponovno punjive.


Projekt „ČOKSA – Čuvajmo okoliš skupa – promocija i edukacija o održivom gospodarenju otpadom“ zajednički je projekt općina Sračinec, Cestice i Trnovec Bartolovečki. Vrijednost projekta iznosi 536.561,74 kune, od čega je 85%, odnosno 479.027,45 kuna sufinancirana bespovratnim sredstvima iz Europske unije, kroz Operativni program Konkurentnosti i kohezija, u okviru Kohezijskog fonda.coksa

Internet stranica koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšala funkcionalnost.