Izletnici iz Zagreba posjetili Općinu Cestica

Obišli staru seosku hižu u Babincu, a u crkvu Svete Barbare i zapjevali

      Zanimajući se za objekte graditeljske baštine u subotu 19. svibnja 35  članova Kulturno umjetničkog društva Kustošija iz Zagreba posjetili su staru seosku hižu Evice Lazar u Babincu. Prošli su kroz kuhinju gdje su upoznati sa starim namještajem, „zdeljakom“, u kojem su uredno bile posložene zemljane posude i zdjele, a kutu prostorije, na ciglom obloženom podu mogla se vidjeti kvočka koja je mirno sjedila na jajima. U prvoj prostoriji vlasnica je posjetiteljima pokazala sadržaj bakina ormara u kojem je smješteno rublje iz prve polovine dvadesetog stoljeća, a gošćama iz Zagreba pokazala je način izrade cvijeća od krep papira. Zanimajući se za stare običaje i tradicije, klijeti i obradu vinograda kao i način života pred stotinjak godina do preše i klijeti goste iz Zagreba poveo je Vlado Lazar, a potom je društvo zapjevalo u staroj kolnici. Svakom posjetitelju Evica je uručila po jedan cvijet od krep papira i razglednicu s motivima općine Cestica, a potom je na dvorištu snimljena i zajednička fotografija.

     U drugom dijelu posjeta članovi KUD-a Kustošija uputili su se prema crkvi Svete Barbare u Natrkižovljan. Tu im se na početku dogodila malo nezgoda, naime autobus zbog uske prometnice nije mogao proći do ulice Marijana Dolanskog te se nakon polusatnog okretanja ipak domogao glavne ceste kojom je kroz Križovljan nastavio put prema Barbari. Zbog niskih grana koje na pojedinim mjestima vise s drveća uz cestu vozač autobus je pretežno vozi lijevom stranom, ili je pričekao dok su iz suprotnog smjera prošla vozila.

      Na parkiralište u podnožju crkve Svete Barbare, kod župske garaše i nekadašnjih gospodarskih objekata, autobus je stigao nešto iz 13 sati te su se izletnici uputili prema ulazu u crkvu gdje nas je čekao vlč Janko Bunić koji je nakon molitve gostima iz Zagreba predstavio župu kojom upravlja od 1991. godine. Prethodno je bio župnik u Divuši iz koje se pred četnicima jedva uspio spasiti, te je potom imenovan župnikom na župi Sveta Barbara u Natkrižovljanu. Župa je osnovana 1789. godine, a sadašnji oltari crkve dopremljeni su iz Zagreba, nakon ukidanja samostana klarisa u Zagrebu. Glavni oltar Svete Barbare je do 1922. bio originalan. Tada su maknuta četiri kipa, dva sveta franjevca i dvije svete klarise i postavljeni su kipovi svetih biskupa, Ćirila i Metoda. Kipovi ranijih svetaca bili su na tavanu, tri su spaljena, a sveti Antuna je postavljen pored glavnog oltara, s istočne strane. Kipove slavenskih apostola izrezbario je kipar Miloš Hohnjec iz Celja, a isti autor napravio je i postavio za župnikovanja vlč. Andrije Bančića 1924. godine i reljefni križni put. Postaje križnog puta poslužile su kao kalup za izradu križnog puta u crkvi Svetog Mihaela u Sračincu, a kasnije je napravljeno još nekoliko kopije koje su postavljene i u drugim crkvama, istaknuo je župnik Janko Bunić. U lađi crkve, a istočnoj strani nalazi se oltar Svetog Valentina, a na zapadnoj je oltar Majke Božje sedam žalosti, a pod korom, na zapadnoj strani je Pieta.

      Nakon upoznavanja povijesti župe i crkve izletnici su, uz pratnju tamburaša zapjevali pjesmu, u zahvalu na iscrpnom izlaganju župniku, „Hvala ti Bože za ovaj dan“.  Potom je  na gitari, pjesmu  Cirkvica započela sama autorica Božica Drakulić, članica KUD-a Kustošija, a na gitari pratio ju je Miro Habek koji je za istu napisao note. Pa dozvolom autorice donosimo tekst pjesme, a vjerujem da će za ovu prekrasnu pjesmu s vremenom doći i note.

Na bregu, pri našemu selu/ stisnula se cirkvica bela.

Stoji, muči, belo gledi/ kak selo spi.

Vse je tihe ničesa ni,/ same mesec ljepe svetlji.

Na tornju stara vura./Cajger, cajgera gura.

Nekak je ljena i tiha/ kak da ne diha.

Černa noč othaja,/ jutro belo prihaja.

Najemput, z cirkvenog tornja,/zazvonela tihe zvona.

Zvona zvoniju, zvona zvoniju,/ ljude budiju na Zdravo Mariju.

      Potom je za orgulje-harmonij sjeo župnik vlč Janko Bunić te predložio najljepšu Marijinu pjesmu, Zdravo Djevo, Kraljice Hrvata, koju je spjevao svećenik Petar Perica. Župnik Bunić naglasio da je autor pjesme kao svećenik posljednje godine života djelovao u Dubrovniku, a po zauzimanju grada od partizanske vojske 1944. godine nove su ga vlasti, zajedno s brojnim ostalima odvele i na otočiću Daksa ubile. Stihovi pjesme razlijegali su se crkvom, a glazbenoj pratnji priključili su se i tamburaši KUD-a Kustošija. Pjesma glasi:Zdravo, Djevo, svih milosti puna,vječnog sunca ogrnu te sjaj.
Oko čela zvjezdana ti kruna,ispod nogu stenje pakla zmaj.Rajska Djevo, kraljice Hrvata,naša Majko, naša zoro zlata,odanih ti srca primi dar,primi čiste ljubavi nam žar. Blažena si, jerbo sva si čista, zmijin dah ne okuži ti grud!Zvijezda sreće i nama da blista,noći grijeha mrak rasprši hud!Rajska Djevo, kraljice Hrvata,
naša Majko, naša zoro zlata,odanih ti srca primi dar,primi čiste ljubavi nam žar.
     U ime KUD-a župniku Buniću zahvalila je predsjednica KUD-a Branka Kovačević, a potom su pred crkvom izletnici upoznati s poviješću Općine Cestica. Za uspomenu je pred crkvom snimljena i zajednička fotografija nakon čega je uslijedio oproštaj i odlazak gostiju prema Varaždinu gdje su za korisnike Doma umirovljenika, u Zavojnoj ulici održali koncert, a pošto je u KUD-u i nekoliko pjesnika održat će i večer poezije.

       U nastavku nekoliko fotografija snimljenih u staroj hiži i na dvorištu u Babincu, te potom u crkvi Svete Barbare u Natkrižovljanu gdje je i jedna postaja križnog puta sagrađena po kiparu Milošu Hohnjecu