U Zagrebu održan međunarodni znanstveni skup
Žrtve i stradanja na području Varaždinske biskupije
U srijedu i četvrtak, 25. i 26. travnja 2012. godine održan je u dvorani Hrvatske biskupske konferencije, Ksaverska cesta 12A u Zagrebu, Međunarodni znanstveni skup na temu Hrvatski mučenici iz vremena komunističke vladavine. Skup je započeo pozdravom i uvodnim izlaganjem dr. Mile Bogovića, biskupa Gospićko-senjske biskupije, a potom su se nazočnima obratili dr. Jure Krišto i dr. Josip Jurčević. U jutarnjem terminu prvog dana simpozija predavanja su održali i uvaženi znanstvenici, dr. Miroslav Akmadža, mr. Tomislav Jonjić, dr. Mile Lasić, dr. Tomislav Anić, a s posebnom pozornošću prisutni su pratili izlaganje dr. Mitje Ferenca iz Ljubljane koji je govorio o istraživanjima zločina i žrtava u Republici Sloveniji. Predavanje je popraćeno s fotografijama iskapanja žrtava poratnih likvidacija u rudniku Huda jama.
U drugom dijelu predavanja govorio je dr.Vladimir Geiger i mons. dr. Tomo Vukšić koji je obradio temu Žrtve i mučenici Drugoga svjetskog rata i poraća u Bosni i Hercegovini, a na večer je otvorena izložba literature i materijala vezanih uz skup. Za Varaždinsku biskupiju bile su knjige o djelovanju vlč Vilima Cecelje, Zapisi iz Cestice, Općina Cestica naselja i stanovništvo, a tu su bili i DVD snimke prvog posjeta biskupa dr. Vlade Košića Lovrečanu 2006. godine, Drugi križni put grobištima i stratištima Varaždinske biskupije snimljen na spomen području Pancerica u Virje Otoku, te ostali video zapisi Društva za obilježavanje grobišta.
Skupu je nazočio i varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak te ostali biskupi i redovnički poglavari, a u jutarnjem terminu drugog dana skupa nazočnima se obratio nadbiskup Nikola Eterović, glavni tajnik Biskupske sinode iz Rima, dr. Lojze Peterle, slovenski zastupnik u Europskom parlamentu i zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić.
Evidentiranje žrtava na području Varaždinske županije i sjeverne Hrvatske
U srijedu popodne i četvrtak ujutro izlaganja su se odnosila na stradanja po biskupijama, a temu Žrtve i stradanja na području Varaždinske biskupije iznio je Franjo Talan koji je naglasio da se s obilježavanjem grobišta započelo tek demokratskim promjenama odnosno osamostaljenjem Republike Hrvatske. Prva grobišta obilježena su devedesetih godina, a kasnije je zalaganjem brojnih pojedinaca, mještana i župljana, društava, kao i mjesnih vlasti na tom području postavljeno sedamdesetak spomen obilježja. Stradanja na području sjeverne Hrvatske i današnje Varaždinske biskupije, osnovane 1997. godine, najžešća su bila tijekom 1945. godine, a prestankom rata stradanja i progoni stanovništva su se nastavili.
Prikupljanje podataka o prešućivanim žrtvama i masovnim grobištima započinje tek potkraj dvadesetog stoljeća, a prva Općinska komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava osnovana je u općini Cestica 16. ožujka 1996. godine. Početkom slijedeće godine dolazi do otvaranja Ureda Istraživačkog središta za Varaždinsku županiju u Vrazovoj ulici, a da bi se podaci o stradalima što prije prikupili formirane su Komisije i na lokalnom nivou, po općinama i gradovima, dakle formirano je 26 općinskih i gradskih komisija koje su pomogle u prikupljanju podataka, a u prikupljanju podataka pomogle su nam i brojni građani, župe i udruge.
Do prestanka rada Komisije evidentirano je na području Varaždinske županije 5.348, a s područja Međimurske županije 922 žrtve (Izvješće Komisije od osnutka 1992 do rujna 1999 – strana 14, op ft). Prema istom izvoru za Koprivničko-križevačku županiju evidentirano je 6397 žrtava, Krapinsko zagorsku 6757 i Bjelovarsko bilogorsku 2905 žrtava gdje su danas zahvaljujući desetogodišnjem radu Matice Hrvatske i Povjerenstva Bjelovarsko-bilogorske županije danas poznati podaci o 6323 žrtve koje su objavljene u knjizi iz koje je na području Varaždinske biskupije evidentirana 141 prešućena hrvatska žrtva. U Domovinskom ratu iz Varaždinske županije poginulo je i nestalo 149 branitelja, iz Međimurske županije 71, iz Koprivničko-križevačke 95 iz Bjelovarsko-bilogorske 314 ( podaci objavljeni u HKK – MHČ od 2002, do 2005.) S područja općine Cestica u drugom svjetskom ratu evidentirane su 184 žrtve, u prvom svjetskom ratu s tog područja, župe Križovljan i Natkrižovljan, na raznim ratištima poginulo je 79 vojnika. U župama Varaždinske biskupije poznati su podaci o stotinjak „prešućivanih“ grobova i grobišta, a podaci nisu konačni, odnosno sva grobišta i stratišta nisu evidentirana. Najviše ih je na području uz rijeku Dravu, od Lovrečana na ulazu u Hrvatsku do Pitomače.
Progoni Crkve, vjernika i domoljuba
Progonima vlast svećenici su bili izloženi i prije dolaska komunista na vlast, a posebno im je smetalo rodoljublje. Tako u spomenici župe Sveta Barbara Natkrižovljan stoji zapisano: „Mjeseca lipnja god. 1892. bili su izbori narodnih zastupnika za Sabor. Kako je bio g. Mihinić odlučan i stalan rodoljub, pošao je i on sa svojimi župljani izbornici na izbor, te glasovao za Juraja baruna Rukavinu, koji je bio kandidat stranke prava (opozicije). Nu u zao čas po sebe. Pošto je bio samo upravitelj župe, to mu je već na biralištu u Biškupcu rekao tadanji kotarski predstojnik Marković, „neka se slobodno seli iz Sv. Barbare, da ne bude već gore dugo“. I to se žalibože dogodilo. vlč Stjepan Mihinić (r. 24. 10.1863. +11. 11.1934.) bio je kasnije i župnik u župi Petrijanec gdje ga je nakon smrti naslijedio Franjo Cesar kojem su na župnom dvoru poslije rata ustrijelili brata Rudu.
Prva žrtva Drugog svjetskog rata bio je vlč Ivan Mađarić, župnik u Križovljanu, ubijen od Nijemaca 10. travnja 1941. godine, a poslije rata na području Bjelovara, najvjerojatniji u šumi Lug ubijen je vlč Antun Klasić, rođen iz župe Križovljan. Iz Varaždinske biskupije u ratu i poraću smrtno su stradala 33 svećenika, rođenih u župama ili na službi na župama u 75 župa koliko ih je tada bilo u ovom dijelu Zagrebačke nadbiskupije, 1 sjemeništarac i 3 časne sestre, a podaci se još nadopunjuju (čs Viktorija Cerković, bogoslovi …. ). Zahvaljujući razumijevanju don Ante Bakovića i Ireni Šupuković, izvršnoj urednici "Hrvatskog martirologija XX. stoljeća" na ekranu su prikazane fotografije svih 37 stradalih.
U vrijeme rata na župama Varaždinske županije bio je i 41 prognani svećenik iz Mariborske biskupije, a jedan od kapelana bio je i dr. Maksimiljan Držečnik, kasniji mariborski biskup.
Posebnu kalvariju u ratno doba prošli su svećenici u Međimurju, a u zahvalu za „očuvanje materinjeg jezika i domoljubnih osjećaja“ nakon rata progonila ih je „narodna vlast“ te ubila župnika iz Vratišinca, Hinka Krodera, ostale zatvarala.
Progoni Crkve nastavili su se i kasnijih godina, a posebno poglavlje su svećenici robijaši i prognanici. Npr. vlč Vilim Cecelja, umro je 1989. u progonstvu u Salzburgu u Austriji.
Posljednjih 12 godina doprinos obilježavanju grobišta i utvrđivanju žrtava dalo je Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava, osnovano u Varaždinu 20. rujna 2000. Osnovni zadatak Društva je obilježavanje grobišta i očuvanje uspomene na prešućene žrtve, a doprinos tome dale su i brojne općine i Županije, pojedinci i lokalne sredine. Podignuto je desetak spomen obilježja, na grobištima se održavaju komemoracije (Dravska šuma Varaždin, Pancerica – Virje Otok – općina Cestica…, u Međimurju …) , a ove godine održali smo i po treći puta Križni put grobištima Varaždinske biskupije. U Društvu smatramo da svaki čovjek ima pravo na život, a samim time i pravo na dostojan pokop i grob. Kako bi se i na ostalim mjestima prešućivanim žrtvama partizansko-komunističkog terora podigla spomen obilježja surađujemo i s ostalim udrugama, od Društva u Sloveniji, udruge Daksa iz Dubrovnika, Povjerenstvom iz Bjelovara, Maticom Hrvatskom, HŽD-om, HDPZ-om, HD-om i ostalima, a na obilježavanju stratišta i grobišta nastojimo u susret izaći i pojedincima koji nam na stradanja ukažu i gdje do sada nije bilo razumijevanja za dostojan odnos prema žrtvama.
Tako smo u listopadu 2011. godine zaprimili molbu, pismo za pomoć u obilježavanju grobišta biskupa Carevića, ubijenog od partizanske vojske. U pismu između ostalog stoji: - U mjestu Strmec (kod Klanjca op. Franjo talan), kod Rožićeve kleti, na prevaru doveden i mučen biskup Carević. Mjesto još nije obilježeno iako je bilo privatne inicijative i sponzora, da sami obilježe mjesto mučenja i smrti. Pomozite!
Za vrijeme izlaganja na ekranu je prikazano pedesetak fotografija s održanih komemoracija i blagoslova, između ostalih Pancerica Otok Virje, Lovrečan i ostale.
Drugi dio izlaganju u četvrtak prisutni su upoznati sa stradanjima u redovničkim zajednicama, a završna predavanja odnosila su se na planove i postupke za proglašenje mučeništva.
Na kraju Simpozija usvojeni su zaključci u kojima je istaknuto da će svaka biskupija imenovati povjerenika za hrvatski martirologij, a polazište za rad povjerenstava po biskupijama je popis svih žrtava.
Nekoliko fotografija s održanog Simpozija i prikazanih fotografija tijekom izlaganja, a koje se odnose na područje općine Cestica
