Planinari u pohodu vinorodnom dijelu župe Sveta Barbara

Cesticu posjetilo 400 planinara iz dvadesetak Hrvatskih planinarskih društava
       Hrvatsko planinarsko društvo MIV Varaždina organiziralo je i ove godine, u nedjelju 22. kolovoza, tradicionalni Špancir-pohod, a za ovu godinu trasa španciranja ucrtana je u brdovitom i pograničnom dijelu Varaždinske županije, po uzvisinama i dolovima, pretežno vinogradima zasađenim područjima susjednih općina Cestice i Vinice. Dobrodošlicu je na početnoj točci sudionicima špancir-pohoda uputio načelnik Općine Cestica Mirko Korotaj, a uspješan start i uživanje u prirodnim ljepotama kraja poželjeli su i članovi Vijeća i savjeta načelnika, Gordana Kos Kolar, Josip Sambolec, Franc Težak, Žarko Rodeš, Stanislav Hošnjak i zamjenika načelnika Josip Borak, kao i Gabriela i Danko Furjan. Plan pješačkog pohoda i trasu putovanja objasnio je Milan Turkalj, predsjednik organizacijskog odbora Trećeg špancir-pohoda, a svaku grupu pratili su za to osposobljeni vodiči.

       Planinarskom pohodu priključili su se i cestički planinari, Milena i Stjepan Kolmačić i Đurđa Dobrotić, a prema riječima Mire Benkus, članice organizacijskog odbora, u organizaciji i španciranju vinorodnom području sudjelovalo je preko 400 planinara. Pozivu na Treći špancir-pohod odazvali su se planinari iz 21 planinarskog društva, a to su bili planinari, Planinarskog društva Zagorske steze, Belecgrad iz Belca, Papuk Virovitica, Kuna-gora Pregrada, Strilec Crikvenica, Međimurje, Bilogora Bjelovar, Izvor Kalinje, Planik Umag, Zagreb – Matica i HPD Medveščak Zagreb, Klikan Pleternica, Javor Zlatar Bistrica, Dilj Slavonski Brod, Grohhot Marija Bistrica, Zavižan Senj, Sokolovac Požega kao i varaždinska društva Ravna Gora i organizator pohoda MIV Varaždin.  Na startnu poziciju u općinu Cestica, u dvorište Dobrovoljnog vatrogasnog društva Križovljan Cestica prva grupe planinara došle su već oko pola osam sati, a zatim su se, oko osam sati uputili ulicom Antuna Mihanovića u Križovljan. Dolaskom do ulice Stjepana Radića skrenuli su prema zapadu te su se ubrzo našli na trasi planinarskog puta, koja kroz šumu vodi na brdo Prekorje gdje su uživali u pogledu u dolinu, a nakon toga prva točka odmora bila je na lokaciji kušaonice vina Žućo na Falinić Bregu. Druga grupa krenula je u devet sati, a posljednja, koja je brojila šezdesetak planinara na put prema Prekorju i Falinić Bregu, i dalje prema crkvi Svete Barbare i Natkrižovljanu krenula je nešto prije deset sati. Otvorena crkva omogućila je brojnim planinarima razgledavanje njene unutrašnjosti, a tu su sudionici pohoda upoznati i s poviješću župe i 150 obljetnicom školstva koja se upravo navršava ove godine. Stepenice kojom su se planinari spuštali s uzvisine od 325 metara brojni su iskoristili za snimiti pokoju fotografiju, a ruševno stanje najstarije klijeti koju podigoše članovi obitelj Drašković, u kojoj je od 1789. do 1804 godine stanovao župnik, ražalosti mnoge posjetitelje, sudionike planinarskog pohoda. 

       Zajedno s prvom grupom krenuo je i Franjo Turek, predsjednikom Planinarskog društva MIV Varaždin, a planinari su, zavisno od kondicije, mogli odabrati jednu od dviju ponuđenih staza. Lakšu koja je od Natkrižovljana išla preko Boršanca i Slatjaka do lovačkog doma u Vinici, a zahtjevnija i dulja trasa, nakon Natkrižovljana uključivala je posjet Šincekovoj špilji i izvoru rječice Plitvice i u završnom dijelu i posjet Arboretumu Opeka u Marčani te dolazak do lovačkog doma gdje je bio organiziran ručak za sve sudionike Trećeg špancir-pohoda kojeg je sponzorirala apoteka „Turek“ iz Cestice. Pokrovitelj Trećeg špancir-pohoda bile su općine Cestica, na startu, i  Vinica na cilju, a čelnici općine Cestica posjetili su i razdjelnu točku u Natkrižovljanu, kod Mjesnog odbora, gdje su sudionicima pohoda imali mogućnost okrjepe koji su im priredili iskusni planinari. Tu su uz klipiće, sokove i vino mogli uživati i u čaju spremljenom od biljnih trava prikupljenih na pohodima Velebitu i ostalim hrvatskim planinama, a u podvorbu spremno su se uključili Karmela Horvat, Predrag Andabaka, Franjo Spevan i Dragutin Šarman.

     Tu na odmorišnoj točki se i zapjevalo, a za dobro raspoloženje pretposljednje skupine koja se od crkve Svete Barbare spustila nešto iza 11 sati pobrinuo se i harmonikaš Ivan Hrnčić – Hoblić, koji je pjesmom dočekao i posljednju skupinu u kojoj su se svi planinari odlučili za kraću trasu. Uz zvukove poznatih pjesama se i zaplesalo, a za dobro raspoloženje kod lovačkog doma u Vinici pobrinuli su se sami planinari, Branko, Srećko, Zvonko i Željko, koji su mnogima poznati i pod nazivom „Zagorski veseljaki“. Tu je, u ime Općine Vinica, dobrodošlicu planinarima uputio općinski vijećnik Mijo Erjavec, a susjednim općinama na pokroviteljstvu je zahvalio Milan Turkalj, koji je zahvalu uputio i brojnim sponzorima, kao i vlasnicima klijeti i vikendica koji su spremno i velikodušno počastili planinare. U znak sjećanja na Treći planinarski „Špancir-pohod“ vodičima planinarskih družina uručeni su prigodni pokloni koje je osigurala tvrtka Zagorje Tehnobotena, a  zahvala je upućena i ostalim sponzorima.

       Planinarsku trasu cestičko-viničkog vinogorja prvi puta je posjetila i Desa Janjetović rođ 1934 na Pelješcu, a u organizaciji PD Grohot iz Marije Bistrice u pratnji Vesne Antolić bila je i sedmogodišnja Jana Dujmović.

Planinarskom pohodu bili su prisutni i Nada i Stjepan Canjuga, veterani varaždinskog planinarstva, a po brojnosti, s 56 prisutnih planinara, prednjačili su Virovitičani, dok je iz Umaga stiglo tek nešto manje ljudi, ukupno pedeset osoba. Iz Istre je doputovala, u pratnji mame Milene i tete Marinele Vandov, i mlada grupa planinara iz Novigrada Istarskog, devetogodišnja Karla i godinu dana mlađi Dino, te najmlađi, bratić Benjamin Knežević.

     Iz Bjelovara pješke su do Varaždina ove godine doputovali i prevalili 75 kilometara Elizabeta Kosar, Željko Vinković i Milan Abramović, a na zajedničkoj fotografiji uspio sam ih snimiti, prvi put zajedno na Falinić Bregu, u društvu iskusnih Zagrepčana, Ljiljane i Petra Gorana (73). Planinari su se nakon nedjeljnog pohoda vinorodnim područje pograničnog dijela Varaždinske Županije, autobusima uputili prema Varaždinu gdje su mogli uživati u programu Špancirfesta, a uspomenu na pitome brežuljke kojima kao svjetionik dominira Crkva Svete Barbare ponijeli su u srcima i sjećanjima.