U župi sveta Barbara proslavili 150 obljetnicu školstva
Školu u Natkrižovljanu danas polazi 14 djece
U petak, 18 lipnja s početkom u 11 sati održana je na školskom dvorištu škole u Natkrižovljanu proslava 150 obljetnice školstva na području župe Sveta Barbara, a svečanosti si prisustvovali nastavnici i učitelji Osnovne škole Vinica u čijem sastavu škola u Natkrižovljanu posljednjih desetljeća djeluje. Proslava je započela izvođenjem hrvatske himne Lijepa naša koju su uz učenike škole iz Natrkižovljana izveli i članovi zbora OŠ Vinica, a svečanosti su prisustvovali učitelji Ana i Slavko Sakač koji su jedini iz škole u Natkrižovljanu otišli u mirovinu.
Na obljetnici čestitali načelnici općine Cestica i Vinica
U uvodnom dijelu sudionike proslave pozdravila je Anica Hrnčić, ravnateljica Osnovne škole Vinica, a u svom govoru podsjetila je na početak obrazovanja u župi Sveta Barbara koje je započelo zahvaljujući župniku Ladislavu Barabašu 1860. godine, koji je uz župničke obveze, sve do izgradnje škole i namještenja prvog učitelja 1868. godine, na župnom dvoru djecu podučavao pisanju, čitanju i računanju. Danas škola u Natkrižovljanu djeluje kao područna škola Osnovne škole Vinica, a učenici dolaze iz susjednih naselja Natkrižovljana koji spada u općinu Cestica i Vinice Brega koji je pod susjednom općinom Vinica. Područje župe Sveta Barbara, za koju je pred 150 godina i otvorena škola, rasprostire se i na području naselja Goruševnjak iz viničke općine, a iz cestičkog dijela župi pripadaju i naselja Križanče, Selci Križovljanski, Jarki, Malo Gradišće i djelom Falinić Breg.
Na proslavi su bili predstavnici općine Vinica, a čestitku na obljetnici škole uputio je Marijan Kostanjevec, načelnik općine Vinica. Svečanosti je prisustvovao i vlč Janko Bunić, nasljednik osnivača i prvog učitelja, a iz općine Cestica proslavi 150 obljetnice škole prisustvovali su predsjednik Vijeća Ivan Hohnjec, Denis Kotolenko, član savjeta načelnika dok je u ime općine djelatnicima škole i učenicima čestitku uputio Mirko Korotaj, cestički načelnik.
Za uspomenu na dugogodišnji rad učiteljima Sakač predana slika crkve Svete Barbare
U znak zahvale za višedesetljetnu službu na obučavanju djece učiteljima Ani i Slavku Sakaču uručena je umjetnička slika Svete Barbare ulje na platnu, a nakon toga izveden je kulturno umjetnički program u kojem su sudjelovali svi učenici škole u Natkrižovljanu. U priredbi su sudjelovali i učenici iz matične škole u Vinici, a u glazbenom programu, pod vodstvom prof Gordane Kos Kolar, nastupio je zbor OŠ Vinice, dok je profesionalnošću izvedbe pjesme Hrvatski kraj, (izvedena na Krapini 1968, stihovi Pajo Kanižaj, glazba Mario Bogliuni – izveo Vice Vukov) oduševila Gabrijele Hrženjak iz 6 a razreda.
Danas školu u Natkrižovljanu polazi u dva kombinirana odjeljenja, 14 učenike, od prvog do četvrtog razreda, razrednica odjeljenja 2 i 3 razreda je Sanja Hudek, a kombinaciju 1-4 razred vodi Marijana Majhen. Glazbeni, vjeronauk, njemački i engleski jezik predaju Gordana Kos Kolar, Marija Prikratki, Marija Globan i Valentina Bračko. Učenike završnih razreda škole u Natkrižovljanu, na početku školovanja u tajne čitanja i pisanja uveli su Ana i Slavko Sakač, a školu u Natkrižovljanu danas polaze slijedeći učenici Gregurec Gabrijela, Hohnjec Paula, Lazar Domonik, Lazar Elena, Lazar Helena, Lazar Martina, Lazar Barbara, Majhen Petra, Šipek Lorena, Majhen Jožica, Milec Filip , Žiher Sanja, Lazar, Patrik i Milec Marko.
Uz nastavno osoblje na školi u Natkrižovljanu radi i Snježana Sakač, koja vodi brigu o urednosti škole, toplom obroku za učenike, a po potrebi pozove majstore kad je potrebno otkloniti neki kvar ili izvršiti kakav ozbiljni popravak
Zahvalu za dugogodišnji rad učiteljima Sakač uputio je i Zvonko Lazar predsjednik Mjesnog odbora Natrkrižovljan, a u završnom djelu svečanosti uz pomoć Stjepana Lazar i Josipa Gunzi i domaćica iz susjednih kuća priređena je zakuska i druženje za stotinjak sudionika proslave i gostiju. Na ugodnoj temperaturi od 24 º C razgovori o školstvu na Barbari nastavljeni su nasuprot župne crkve, a glazbeni dio programa preuzeo je glazben sastav Dragutina Banfić iz Selci Križovljanskih.
Za učiteljevanja Benedikta Filipčića 1900 sagrađena sadašnja škola
Dakle nakon početnih godina školovanja koje je obučavanjem na župnom dvoru započeo župnik Ladislavu Barabašu Od 1868 godine kada je sagrađena i škola, s jednom učionicom za 60 đaka, i stanom za učitelja na školi se zapošljava i prvi učitelj, Marko Petek, koji tu ostaje do 1872. godine. Kao učitelji s većim stažom u devetnaestom stoljeću još se spominju Vjekoslav Klemen, Ferdo Ladika, po 10 godina, Petar Kalmar, pet koliko je na školi proboravio i Vjekoslav Horvat, od 1890 do 1895, kada ga zamjenjuje učitelj Filipčić. Siromaštvo i opća oskudica posebno su izraženi u ovom dijelu Hrvatske, a zbog velikog broja djece ukazuje se potreba za izgradnjom nove školske zgrade što se uspijeva ostvariti pred 110 godina, kada je podignuta sadašnja zgrada. Nova sadašnja škola sagrađena je za učiteljevanja Benedikta Filipčića i župnikovanja Janka Šašela (1896-1901) koji potom otiđe u Maruševec. Novosagrađena školska zgrada otvorena je 2. rujna 1900., a nastava započinje dan kasnije. Naredbom Vlade od 7. rujna službu učitelja preuzeo je Josip Šlehta, a učitelj Filipčić premješten je u Veliku Erpenju.
Teškoće koja su vladale u kraju osjećale su se i u školi, a prvi svjetski rat siromaštvo i oskudicu još je pojačao. Tako je u spomenici škole za školsku godinu 1916/17 zapisano. „Početak škole počeo je slabim polaskom, a uzrok je rat, koji ne samo da je odvukao u boj muževe, već i 18. i 17. godišnje dječake.“, a na kraju zabilješke je zapisano Polazak i napredak bio je radi rata još lošiji od prošle godine. Žalosne posljedice užasnoga rata!
Zbog nedostatka učitelja nastavu preuzima župnik Andrija Bančić
U prosincu, 10. prosinca 1919.umro je učitelj Ivan Bančić, u najljepšoj muževnoj dobi od 36 godina, ostavivši rascviljenu udovicu sa troje sitne dječice. Bio je krepak, te jak, vrlo čvrste tjelesne konstrukcije, no španjolac uz komplikaciju upale pluća bjehu jači, te čovjek pade u 6 dana. Sad je ostala škola bez učitelja, a ujedno i bez jedinog čovjeka, kome bi bilo do škole štogod stalo, kako je već uobičajeno u nas!“, zapisano je u spomenici. „Upravo u to vrijeme bijaše oskudica na učiteljskim silama, te je sva škola ostala neko vrijeme zatvorena. To se dalo mjesnom župniku Andriji Bančiću bratu pokojnog učitelja na žao, pak je umolio po kotarskoj županijskoj oblasti dopuštenje obučavanja, u koliko će mu njegovi zvanični poslovi dozvoljavati, a do popunjenja učiteljskog mjesta. Tim ga je kr.žup.oblast imenovala namjesnim učiteljem. Da si rad olakša, a izbjegne zidove neugodnog podsjećivanja na ljubljenog si brata dao je prenijeti školske klupe, te učila k sebi na župni dvor u jednu od većih soba.“ – I tako se opet nastava preselila na župni dvor, a novi učitelj dođe, o tome piše: „Na vlastitu molbu došao je učitelj Milan Golubić iz Male Subotice u Međimurju, te sa obukom djece 11.rujna započeo.“ – Učitelj Milan Golubić na školi ostao do 1930. godine, a 1920. pridružila mu se i učiteljica Josip Truhlička koja osta dvije godine duže. Magdalena i Milan Markotić preuzimaju obuku djece do 1937. godine kada ih nasljeđuju Marija i Blaž Katančić koji ostaju do 1941. godine, do propasti kraljevine i uspostave Nezavisne države Hrvatske. Na jesen školu preuzimaju Darinka i Aleksandar Kovačić koji su prije obučavali u Korilovskom kod Bitolja, a Marija Katančić premještena je u Biškupec dok je suprug Blaž dodijeljen Kotarskoj oblasti na rad kao školski izvjestitelj.
Pomoćna škola otvorena 1941, a u Križanču 1945. godine
Za vrijeme rata otvorena je pomoćna škola koja je počela s radom u zgradi br.37 Križovljan – brijeg. Za uređenje zgrade, namještaja i ogrjev dobivena je svota od 9.640 kuna. Školu su polazila djeca koja su ostala neupisana u prvi razred. Školske godine 1942/43 upisano je 197 djece u školu u Natkrižovljanu i 51 u pomoćnu školu koja je prestankom rata ukinuta te je školske godine 1945/46, u Miklinovoj kleti u Križanču otvorena nova škola. Nakon završetka rata zz škole u Natkrižovljanu premještaj je u Zagreb dobio učitelj Ivo Jardas, a učiteljicom na barbari imenovana je Josip Truhljička koja je već ranije ovdje službovala (od 1920 do 1932) i tu ostane do 1951. godine. Nakon rata sve do 1951. godine nastava se odvija povremeno jer nema učitelja, a novi učitelji dolaze tek drugo polugodište 1952. godine. Zbog takvog stanja znanje učenika bilo je loše te je bio velik broj ponavljača. Da bi se dobio neophodni školski prostor dolazi do preuređenja klijeti obitelji Patačića za potrebe škole u lijepu veliku učionicu. U kasnijem razdoblju na Barbari službovahu, po 6 godina i Fanika i Zvonko Cahun (1957-1963), a jedno vrijeme radili su Zvonimir Pizek, kasnije radio na OŠ Babinec, bio mi razrednikom, Marija Sedlar jednu godinu i suprug Teodor Sedlar nekoliko mjeseci, i on mi bi razrednikom dok ne postane direktor OŠ Babinec, a kasnije je vodio gradnju Osnovne škole Cestica koja započne s radom 1980. godine. Školske godine 1959/60 škola u Natkrižovljanu postaje područna škola OŠ Vinica, a 1971. godine za učitelje tu dolaze Ana i Slavko Sakač i ostaju do umirovljenja 2008. godine. Dakle preko četvrtine njenog radnog vijeka i ostavili su neizbrisiv trag na mještane župe s kojima su eto skoro četiri desetljeća živjeli.
Nekad je bilo na školi mnogo učenika, a zbog siromaštva i skučenog prostora mnogi su bili oprošteni dolaska. Tako je školske godine 1893/94 za školu bilo sposobno 279 djece, od toga svakdanje škole 245 (134 dječaka i 111 djevojaka) i 34 opetovničara, a zbog pomanjkanja prostora školu nije polazilo 91 dijete! Školske godine 1909/10 za školu je bilo sposobnih 257 djece, 225 djece (112 dječaka i 113 djevojčica) i 32 opetovničara, no zbog siromaštva i premalog prostora škole je oslobođen velik broj djece.
Za školsku godinu 1937/38 je zapisano „Ove školske godine bilo je upisano u sve razrede 191 dijete što još uvijek preopterećenje za jednu školsku sobu i dva nastavna lica. Nastojalo se tome zlu doskočiti i našla se donekle prikladna kuća u mjestu Jarki (Natkrižovljan prema Jarkima) za adaptaciju za školi; kako i prije tako i sada sva je poteškoća, jer Upravna općina nema novaca za uređenje. Školske godine 1959 / 60 . škola u Natkrižovljanu postaje područna škola OŠ Vinica, a od te godine počinje se smanjivati broj učenika. 1966/67. u Natkrižovljanu još rade 2 kombinirana odjela i 2 čista 5. i 6. razred., a slijedeće godine 6. razred pripojen je u Vinicu, a godinu kasnije i 5. razred.
Iako je bilo pokušaja da se škola zatvori zahvaljujući zalaganju pojedinaca prvenstveno s Barbare to se nije dogodilo, a vjeruje se da će i narednih desetljeća škola u Natkrižovljanu djeci iz susjednih naselja davati temelje u svladavanju školskog gradiva u ranoj mladosti.
Nekoliko fotografija s održane proslave
- zajednička fotografija svih sudionika proslave
- svi zaposleni na brizi za obrazovanje sadašnjih učenika škole u Natkrižovljanu (nedostaje vlč Janko Bunić i vjeroučitelj Davor Hohnjec koji su predavali vjeronauk)
- sadašnji učenici koji su školovanje započeli za učiteljevanja Ane i Slavka Sakača
- ostale fotografije
