Povodom Uskrsa 2010. godine u općini Cestica

Uz crkvenu proslavu palili i vuzmelice i priredili izložbu pisanica

Najznačajniji katolički blagdani su Božić, koji slavimo 25. prosinca i Uskrs koji dolazi nakon Korizme i Cvjetnice, a tad se sjećamo Isusova uskrsnuća. Na cvjetnu nedjelju u crkvu na blagoslovom nosimo cvjetne grančice, a vinogradari će ostalim grančicama pridodati i po koju granu vinove loze koja se obično u vodu stavljala na Vincekovo. Po istjeranim mladicama i formiranim grozdićima procjenjuje se jesenja berba, a uz drenove grančice i vinovu lozu najčešće se u posljednje vrijeme na blagoslov donose i maslinove grančice koje dopremaju naši ljudi koji putuju u Dalmaciju i jug Hrvatske.

Na Cvjetnicu obično već procvjetaju ranije vrste drveća navješćujući proljeće, a sjećamo se i ulaska Isusa u Jeruzalem. U grad je Isusu ujahao na magarcu, a ljudi su po putu prostirali haljine, mahali maslinovim grančicama i radosno klicali i izražavali dobrodošlicu.

Nekad su se na Cvjetnicu po župama održavale procesije i blagoslov grančica, a ove godine procesija je održana i u župi Zavrč. Povorka s grančicama krenula je od vatrogasnog doma u Hrastovcu i išla Vinogradskom ulicom kroz Dubravu Križovljansku te se kod mesnice Kuča uputile prema crkvi gdje je vlč Jože Pasečnjak održao blagoslov, rekla je Erika Korotaj iz Dubrave.

U dane velikog tjedna posebno se pripremamo za Uskrs, a na veliki četvrtak u križovljanskoj crkvi misa je služena u 19 sati. Na ovaj dan Isus je posljednji put proslavio sa svojim učenicima blagdan Pashe i ustanovio svećenički red, a umjetnička djela, otisnuta na platnu, ušivena kao goblen ili slika posljednje večere krasi domove brojnih obitelji. Od velikog četvrtka do Uskrsa utihnu crkvena zvona. Obredi velikog petka započinju u 3 sata po podne po sunčevom vremenu, a zbog pomicanja sata unaprijed obred započinje u 16 sati. Nakon završetka obreda vjernici se mole kod Božjeg groba koji se u križovljanskoj župnoj crkvi postavi ispod oltara Majke Božje u pokrajnoj kapeli, a u župnoj crkvi Svete Barbare u Natkrižovljanu Božji grob se nalazi ispod kipa na kojem je prikazano skidanje Isusa s križa.

Nekad su, podsjećajući na rimske vojnike, nakon obreda na veliki petak pa sve do proslave uskrsnuća, Božji grob čuvali vatrogasci koji su se svakih pola sata smjenjivali na straži, a bili su stacionirani u zgradi stare škole kraj crkve. U današnje vrijeme vjernici su mogućnost molitve kod Božjeg groba imali u petak, nakon obreda i u subotu sve do večernjih sati. Pomoliti se kod Božjeg groba dio je tradicije koji se i danas sačuvao, a kod Božjeg groba rado dolaze mlade obitelji s najmlađim članovima, kao i stariji koji se više vole pomoliti sami.

Uskrsno bdijenje u župi Križovljan započelo je u subotu 22 sata, a u vazmenom bdijenje, sastoji se od četiri dijela; služba svijetla, služba riječi, krsna služba i euharistijska služba. Prvo je pred crkvom kod uskrsne vatre upriličena služba svjetla. Nakon blagoslova vatre na istoj je zapaljena uskrsna svijeća, simbol Uskrsa, koja se unosi u crkvu te se od nje pale svijeće ostalih prisutnih na bdijenju te se tako crkva postupno rasvjetljuje i svijeće prisutnih.

U službi riječi su čitanja iz starog i novog zavjeta, a na početku krsne službe blagoslovi se krsna voda, dok je u završnom dijelu euharistijska služba.

Pod misom, na večer je bio i blagoslov jela, a u nedjelju blagoslov jela mogao se ujutro u sedam sati obaviti pod misom u Lovrečanu, te u župnoj crkvi kod rane mise u osam sati. Nakon mise u jedanaest satu jelo se moglo blagosloviti u sakristiji, a žitelji pograničnog dijela općine, uglavnom iz Dubrave Križovljanske jelo na blagoslov nose u župnu crkvu u Zavrč.

Od uskrsnih jela koja se nose na blagoslov s najvećom pažnjom i umijećem pripremaju se jaja, uskrsne pisanice, a uz šunku tu je i hren, domaći kruh i kobasice, orehnjača….

U križovljanskoj župnoj crkvi rana misa u osam sati služena je i na uskrsni ponedjeljak, poljdanja je bila u Virje Otoku, a popodne u 16 sati misa je služena i u Domu Matija u Babincu.

Već po tradiciji povodom Uskrsa i uskrsnih blagdana jedni drugima upućujemo čestitke, a tim povodom su predstavnici Socijalnog vijeća općine Cestica, Snježana Juričinec, Stjepan Mumlek i Vlado Vinter, obišli udomiteljske obitelji i domove za starije i nemoćne čestitajući blagdan uskrsnuća korisnicima i osoblju. Obrede velikog tjedna i mise u župama vodili su svećenici vlč Ivan Košić, križovljanski župnik i vlč Janko Bunić u župi Sveta Barbara.

Na veliki petak, s početkom u 18 sati u prostorijama KUD-a općine Cestica, u staroj školi u Radovcu priređena je četvrta izložba pisanica koju su pripremile članice Udruge Vezilje. Prema riječima Nataše Posavec, tajnice udruge, ove godine je na izložbi sudjelovalo 27 izlagača, a pohvalu na organizaciji izrekao je i načelnik općine Mirko Korotaj. Izložbe se mogla razgledati i u subotu i na sam Uskrs, a pisanice i različite ukrase koji se povodom Uskrsa izrađuju na različitim stranama izložila su i djeca iz Dječjeg vrtića Zeko Cestica i Varaždin, te učenici Osnovne škole Cestica i Ormož kao i članovi Učeničke zadruge „Cifra“ iz Gornjeg Ladanja i zadruge Vrčeki koja djeluje u sklopu viničke osnovne škole. Radove su izložili i učenici Poljoprivredna i veterinarska škola „Arboretum Opeka“, kao i predstavnici domova za starije i nemoćne osobe iz Babinca, „Matija“ i „Sveta Ana“, a tu su bili i članovi Prosvjednog društva „Janez Trstenjak“ iz Huma kod Ormoža. Iz cestičke općine uskrsne pisanice izložile su obitelji Cestar, Dobrotić, Drašković - Mihin, Habjanič i Posavec, te Jan Friščić iz Sračinca, Ema Hunjeki Emanuel Nižetić iz Varaždin te Katarina Labaš iz Zadra. Već tradicionalno radove su izložile i Mirjana i Nada Kovačić, Marija Krobot, Ana i Evica Lazar, Marija Milec i Marta Mumlek iz Virje Otoka, a posebnu pažnju posjetitelja zaokupila je maketa vuzemlice, autora Marka Prsteca iz Petkovca.

Uz blagdan Uskrsa, za koji se kod nas udomaćio izraz Vuzim, pale se vatre koje zovemo vuzemlice, a na području općine ove ih je godine bilo dvadesetak, nešto većih zajedničkih, kao i manjih privatnih. Najveća vuzemlica na području općine Cestica i ove godine bila je kod obitelji Leskovar Hrgar u Gornjem Vratnu. U sastavljanje vuzemlice krenuli su mladi iz naselja već u u subotu 27. ožujka, a tog jutra traktorima su po drva u šumu Gaj krenuli Miro Hrgar, Mario Galović i Goran Kostanjevac. U čišćenju šume od suhih i srušenih stabala sudjelovali su još Mihael Ivančić, Mario Kostanjevac, Marino Pajtlar, Adriano i Alen Bizjak, Damir Žmegač, Nikola Hrgar, Marko i Tomislav Kolmačić i Tin Vujasinović, a u istovaru i montaži priključili su im se Saša Golubič, Ivica Šincek, Paula Borak i Mihaela Obadić.

Za izradu vuzemlice u Varaždinskoj ulici u Gornjem Vratnu utrošeno je preko dvjesto sati dobrovoljnog rada, a ista je pred stotinjak mještana upaljena na sam Uskrs u 17 sati.

U izradi vuzemlice istaknuli su se i ostala naselja, a većina vuzemlica na cestičkom području zapaljena je u subotu na večer, kada su iste preventivno obilazile patrole vatrogasnih postrojbi rekao je Darko Majhen, predsjednik Vatrogasne zajednice općine Cestica.

Tako su na području naselja Virje Križovljanske bile dvije vuzemlice, a mladi iz naselja Radovca su na nogometnom igralištu napravili svoju vuzemlicu. Ove godine vuzemlica je gorjela i uz potok Međitje, kraj igrališta Graba u Cestici, u brdovitom i nizinskom dijelu općine, a Matija Milec, Marina i Luka Domjan, Schani Voćanec, Matija Mišak i Mario Slunjski podigli su vuzemlicu na parkiralištu kod groblja u Cestici. Pucnjavom iz karabita i na ostale načine očekivao se Uskrs.

Na slijedećim fotografijama prikazani su neke od opisanih događaja i zanimljivosti vezanih uz blagdan Uskrs 2010. godine, na području općine Cestica.

- Kao Uskrsni simbol zapaljene su brojne vuzemlice – Gornje Vratno

- Kod Božjeg groba u Križovljana bila je i obitelj Malčić, Lana, Lea, Danijela i Stjepan

- Božji grob u crkvi Svete Barbare

- Izložba pisanica u prostorijama KUD-a u Radovcu

- Sastavljači vuzemlice u Vratnu Gornjem-

- Ekipa koja je sastavila vuzemlicu kod groblja u Cestici

- -Uskrsno čestitanje u Domu Sveta Ana u Cestici

Franjo Talan, 14.04.2010, 02:12

Kontaktirajte autora | Ispis | Komentari (0) | Povratak na vrh