Završen izbor za najljepši cestički klampotic

Prva nagrada u ruke majstora Antuna Turščaka
Vrijedni vinogradari ovih dana završavaju berbu. Doduše godina se nije baš pokazala najsretnijom, a najviše štete vinogradarima je prouzročila tuča koja je u nekoliko navrata uništavala ljetinu. Posljednja tuča koja je pala 16. kolovoza najviše štete prouzročila je u vinorodnim predjelima Boršanca, Svete Barbare do Križanča i Falinić Brega, a štete su pretrpjeli i vinogradari u susjednim općinama Donja Voća i Vinica.
Iako je tuča znatno oštetila vinograda u kraju se sačuvao običaj postavljanja klampotica koji uspješno rastjeruje ptice, a ove godine općina Cestica je u nastojanju očuvanja tradicije postavljanja klampotica odlučila nagraditi i najljepši cestički klampotic. Cestički klampotic ima četiri krila i u pravilu je izrađen od drveta, a za proizvodnju zvuka koriste se različiti broj i veličina batića, već prema konstrukciji ostalih dijelova, koji kod okretanja udaraju po zvučnoj dasci i lupaju, stariju ljudi kažu da „klampaju“, pa i otud naziv klampotic. Uvjet za dobivanje nagrade bio je da vlasnici klampotic postave u vinogradu, a nakon pristiglih prijava Povjerenstvo je obišlo teren i kao najljepši proglasilo klampotic Antuna Turščak koji je postavljen na brdu zvanom Karpati u Selcu Križovljanskome, a na „Kovačikovom“ bregu postavljen je i klampotic Dragutina Banfić koji je osvojio treće mjesto dok je druga nagrada dodijeljena Branku Kreč, iz Križovljana za klampotic postavljen u vinogradu na Velikom brijegu u Natkrižovljanu.
Prvonagrađeni, Antun Turščak izradio je više desetaka klampotica, različitih veličina, a da bi klampotic dobro obavljao svoju funkciju i rastjerivao ptice te istodobno proizvodio zvuk ugodan uhu posjetitelja potrebno je znati odabrati pravu vrstu materijala. Klampotic koji je Antun prijavio na ovogodišnji općinski natječaj pravi je gorostas, težine preko dvjesto kilograma, raspona krila mu je oko pet metara, a na uzdužnoj osovini smješteno je šest pari batića koji su u pravilnim razmacima nanizani na rotoru, kojeg mještani zovu gredel, udaraju i proizvode zvuk, klampaju. Sam klampotic postavljen je na stupu visine pet metara, a na postolje je postavljen uz pomoć auto dizalice. Nakon podizanja kučišta, prišlo se montaži krila koja pokreću središnji dio na koji su u parovima nanizani batići koji kod vjetra udaraju po zvučnoj dasci i tako proizvode zvuk, klampaju. Za cestički klampotic značajan je i rep koji mora biti iz kestenovih grana, kaže Antun i to zato jer s kestenovih grana ne otpada lišće kada se osuši. Kod izrade krila bitno je optimalno pogoditi kosinu tako da vjetar najlakše okreće gredel. Antun klampotice izrađuje preko trideset godina, pretežno u zimskom razdoblju, i to nakon završetka poslova u polju i vinograda, nakon pospremanja ljetine, odnosno u doba kad je manje posla. Klampotice Antuna izrađuje na svojem imanju u klijet kraj vinograda gdje je uredio malu priručnu radionicu. Tu navrate i brojni prijatelji i posjetitelji, jedni dolaze pitati za savjet dok drugi jednostavno uživaju u promatranju iz drveta izrađenih predmeta. U pomoć Antunu zna priskočiti i supruga Brabara, a u zvuku djedovih ljepotana uživaju i unuci i brojni prolaznici. Doduše za posljednjeg nevremena koje je kraj pogodilo baš na proslavi Dana općine i dodijeli nagrada klampotic je stradao, no Antun znade gdje će nabaviti i napraviti potrebne rezervne dijelove.
Na fotografijama su tri najbolja i najljepša cestička klampotica.