Korisnički login

Prvi posjet biskupa Lovrečanu

      Povodom obilježavanje godišnjice stradanja „lovrečanskih žrtava“  održana komemoracija i misa zadušnica koju je predvodio dr. Vlado Košić, biskup iz Zagreba. Biskup Košić je prvi biskup koji je služio misu u kapeli u Lovrečanu- istaknuo je vlč. Ivan Košić, križovljanski župnik.


Sjećanje na žrtve ratnog i poratnog stradanja Lovrečana i okolice

   U nedjelju 23. srpnja održana je u Lovrečanu, u pograničnom dijelu Varaždinske županije i općine Cestica komemoracija i misa zadušnica za žrtve ratnog i poratnog terora stradale u Drugom svjetskom ratu i poraću kojoj je nazočilo više stotina vjernika, rodbine stradalih, preživjelih zatvorenika i gostiju, iz Varaždinskih Toplica, Bjelovara i susjednih župa i općina pograničnog dijela Hrvatske i Slovenije.
        
    Misu zadušnicu služio je u crkvi Svetog Lovre dr. Vlado Košić, pomoćni biskup zagrebački, a u koncelebraciji su sudjelovali vlč. Ivan Košić, župnik župe Uzvišenja Svetog križa Križovljan, u čijem sastavu je filijalna crkva u Lovrečanu, vlč. Vlado Borak iz župe Sveti Đurđ, vlč. Vjekoslav Pavlović, domaći svećenik – župnik u župi Stupnik kraj Zagreba i vlč. Gustav Kuzmić iz Varaždina koji je održao i prigodnu propovijed.   
         
    U uvodnom dijelu komemoracije vlč. Ivan Košić pozdravio je biskupa, a dolazak biskupa Košića i slavljenje svete mise u crkvi u Lovrečanu je prvi dolazak jednog biskupa  u lovrečansku kapelu, te su mještani naselja tim povodom, u spomen na dolazak visokog gosta na ulazu u crkvu postavili slavoluk. „Dobro nam došli oče biskupe“.
Od nacizma i komunizma stradalo 150 milijuna ljudi
      
    U ime Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava, organizatora komemoracije prisutne je pozdravio Franjo Talan, predsjednik Društva, koji je rekao: - Dragi prijatelji najsrdačnije Vam se zahvaljujem što ste unatoč ovoj vrućini došli na komemoraciju posvećenu ratnim i poratnim žrtvama Drugog svjetskog rata,  a upriličenu  o šezdesetoj obljetnici stradanja i smrti od poratne vlasti vrbovanih mladića ovog pograničnog područja s obje strane granice.
      
       Posebno zahvaljujem na dolasku ocu biskupu dr. Vladi Košiću koji će predvoditi misu zadušnicu i molitvu za žrtve na grobištu kod Drave, kao i svećenicima i svima prisutnima.
     U ovom trenutku sjećamo se i žrtava Domovinskog rata, a ovo je trenutak da se sjetimo i stradanja i žrtava najvećih zala prošlog stoljeća, nacizma i komunizma. Na otvorenju Trećeg hrvatskog žrtvoslovnog kongresa koji se 2004. godine održao u  Zagrebu dr. Zvonimir Šeparović, predsjednik Kongresa iznio je podatak da je u svijetu od raznih sukoba i totalitarnih sistema XX stoljeća poginulo i poubijano 180 milijuna ljudi, 100 milijuna od komunizma, 50 milijuna od fašizma (nacizma) i 30 milijuna od raznih diktatorskih režima.
       
    Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava djeluje već 6 godina, a Društvo je osnovano s uvjerenjem da svaki čovjek ima pravo na život i samim time ima pravo na grob. Društvo se bavi istraživanjem stradanja ratnog i poratnog razdoblja II svjetskog rata i obilježavanjem grobišta na području Varaždinske i Međimurske regije.  Od strane Društva Spomen križam obilježena su grobišta u Štrigovi, Gornjem Hrašćanu na Ksajpi kraj Čakovca, a pred 2 godine spomen križ postavljen je i na grobištu „Dravska šuma“ Varaždin te u Kućanu Ludbreškome i Čukovcu. U suradnji s  udrugom Hrvatski domobran V. Toplice  obilježili smo grobište u Leskovcu, i  postavili spomenik civilnim žrtvama ratnog i poratnog razdoblja na groblju u Toplicama. Na istom poslu dobro surađujemo i sa Društvom za ureditev zamolčanih grobov iz Ljubljane i Odborom za obilježavanje stratišta Bjelovarsko bilogorske županije i brojnim udrugama pa pozdravljam i njih. Surađujemo i sa jedinicama lokalne uprave bez čije pomoći bi naš rad bio gotovo nemoguć.
     
Ova današnja komemoracija održava se u suradnji i pod pokroviteljstvom Općine Cestica te molim gospodina Marijana Lorbeka, predsjednika Vijeća općine da nam se obrati.

Pozdrav predsjednika Vijeća općine Cestica gosp. Marijana Lorbeka

U pozdravnom govoru Marijan Lorbek, predsjednik Vijeća općine Cestica je rekao: - Čast mi je i osobno zadovoljstvo što danas, u ime Općinskog Vijeća i Poglavarstva općine Cestica mogu u našoj sredini pozdraviti preuzvišenog oca biskupa Vladu Košića iz Zagreba, - dobro nam došli oče biskupe.
        
    Pozdravljam i ostale svećenike, Vlč Gustava Kuzmića iz Varaždina, kao i naše svećenike Vladu Boraka, župnika iz Svetog Đurđa  i Vjekoslava Pavlovića župnika u Stupniku kod Zagreba koji će također sudjelovati u obilježavanju stradanja. Pozdravljam i zahvaljujem i našem župniku, vlč. Ivanu Košiću, koji je unatoč godišnjem odmoru ovdje s nama.
             Pozdravljam i uvažene goste, Franca Permea, predsjednika Društva za ureditev zamolčanih grobov iz Ljubljane i  gospodina Dragutina Šafarića iz Velenja. Čast mi je u našoj sredini pozdraviti i gospodina Alfreda Obranića, predsjednika Hrvatskog društva političkih zatvorenika Republike Hrvatske. Pozdravljam i predstavnike susjednih općina, kao i Zdravka Ivkovića, predsjednika Matice Hrvatske  i goste iz Bjelovara. Pozdravljam gospodina Franju Bešenića, predsjednika udruge Hrvatski domobran iz Varaždinskih Toplica kao i drage nam prijatelje iz Varaždinskih Toplica.
         Pozdravljam i sve članove obitelji žrtava kojih se danas spominjemo u komemoraciji, a zahvaljujem i na dolasku svima koji su zbog svojih uvjerenja bili lišeni slobode -dobro nam došli. Također pozdravljam članove Vijeća i poglavarstva i predstavnike okupljenih udruga iz naše općine. Pozdravljam žitelje općine Cestica i susjednih općina iz Hrvatske i Slovenije koji su ovdje s nama. Još jednom u ime Općinskog vijeća i Poglavarstva općine izražavam Vam zahvalnost na dolasku. – rekao je predsjednik Vijeća općine Cestica

 Stradanja i žrtve stanovnika Lovrečana i okolice u ratu i poraću

O stradanjima ovog dijela općine Cestica i župe Križovljan, Franjo Talan, predsjednik Društva je rekao- Najveća stradanja stanovništvo ovog područja bilježi za vrijeme Drugog svjetskog rata i poraća kada je zbog ratnih okolnosti kao i zbog poratnih progona i učvršćivanja vlasti stradalo i ubijeno preko 180 ljudi.
         
    Pogranični dio općine Hitler priključuje svojem carstvu, a svi iz zaposjednutog dijela, koji su se izjasnili Hrvatima morali su iseliti. Tako su naselja Križovljangrad, Virje, Brezje, Lovrečan i Dubrava Križovljanska ostala s druge strane granice, dijelom i Selci, Falinić Breg i Kolarovec. Službeni jezik bio je njemački, a iz susjedne župe Zavrč protjeran je i slovenski svećenik Konrad Jarh koji je dobio utočište u hrvatskoj župi Kamenica. Prognan iz Domovine bio je vlč. Alojz Osterc koji dolazi za duhovnog pomoćnika u župu Križovljan.
        
    Osim velikog broja stradalih na području općine Cestica, postoje i dva masovna grobišta o kojima brigu danas vodi općina Cestica. Grobište “Pancerica” kraj Virje Otoka, nastalo je sredinom lipnja 1945. Tu je protutenkovski rov preostao nakon povlačenja Nijemaca nova vlast popunila tijelima ubijenih stradalnika koji su u noćnim satima kamionima dovoženi iz smjera Varaždina i tu likvidirani, u tri jame pokopano je 170 žrtava. Postavljen je križ i sagrađena spomen kapela posvećena hrvatskom blaženiku, kardinalu Alojziju Stepincu u kojoj se za žrtve svake godine na drugu nedjelju mjeseca lipnja služi misa

Grobište kod rijeke Drave u Lovrečanu
         
    Drugo grobište nastalo je djelovanjem Ozne (udbe), a žrtve su bili stanovnici koje je tajna policija organizirala u “križare”. Grobište se nalazi u Lovrečanu, s desne strane rijeke Drave, na mjestu pogibije, uz cestu Varaždin – Dubrava Križovljanska, a nastalo je nakon ubojstva “križara” koje se dogodilo u noći s 22. na 23. srpnja 1946. - Mrtva tijela bila su poslagana jedno 8 metara od ruba ceste. Raspoznao sam Pavlikuva dva (Veselić Ivan i Antun), njih sam najbolje poznao jer su tu dolazili, zatim je bio Cvetko (Cvetko Antun), jedan je bio negdje iz Središća i jedan iz Hrastovca. Kasnije ih je grobar i tu zakopao – rekao je  Josip Pongrac i sam žrtva progona vlasti. Kakav je strah bio u narodu možemo vidjeti iz toga da vlast nije dozvolila obiteljima ni dostojan ukop ubijenih. Ubijenog Stanka Dobrotić obitelj je uspjela prebaciti kući i kasnije je pokopan na lovrečanskome groblju. U znak sjećanja na poubijane kod grobišta je podignut spomen križ, kojeg je 26. srpnja 1998. godine blagoslovio vlč. Ivan Košić. Izaslanstvo općine svake godine povodom blagdana Svih svetih kod spomen križa položi vijenac.  

Poginuli i stradali u ratnom i poratnom razdoblju
 
    U vihoru rata, pretežno u njemačkoj vojsci stradala je 21 osoba s lovrečanskog područja
    Stjepan Borak, braća Ivan i Stanko Eker, Andrija i Franjo Juručinec, Antun Kolar, Vilim Korotaj, Franjo Kotolenko, Josip Križanić, Ivan Kumek, Ivan Majhen, Viktor Ožvatić -zvonar, Martin, Andrija Smotar, Ivan Spevan, Jakob Težak, Ivan Vidrač, Antun Vnuk i Josip Zebec. Nakon  rata od eksplozija zaostalih mina i bombi poginuli su Andrej Borak, Ivan i Mijo Dobrotić, i Kondrad Korotaj. 

 Progoni stanovništva uz granicu u poratnim danima rata

       Osim Stanka Dorotića, ubijenog kod Drave 22/23 srpnja 1946. godine u poratnim danima, od strane vlasti stradali su ili nestali, Stanko Hrnčić, Franjo Korotaj, Mirko Kusterbanj, Marija Mikec, Lovro Štager, Kondrad Talan,  Franjo Težak, Danica Uranić i Jakov Županić.  
     Zbog „križarstva“ i suradnje sa „ustaškim satnikom Antom“, zapravo agentom Ozne, na duže vremenske kazne osuđeni su Josip Pongrac, učitelj Nikola Ramuščak, Lovro Borak, Krešimir Šoštarić, Stjepan Šoštarić, Albin Kokot, Šimun Talan, Vladimir Ožvatić i Anđela Vočanec, a osuđen je i župnik Josip Bakan. Svi su stradali zbog „križarstva“ i suradnje sa „ustaškim satnikom Antom“ koji je isto i organizirao, a Ante nije ni suđen ni osuđen.
         U ljeto, 13. kolovoza 1946. godine dogodilo se čudo u Brezju, a zbog toga je Udba opet stala zatvarati i mučiti ljude. Najmanje je u zatvoru provela starica Eva Ponudić rođ. Borak, a zatvoreni su bili i Josip Talan (16 godina), Terezija Težak rođ.Ponudić i Stjepan Težak koji je na Udbi u Varaždinu proveo 135 dana. Zbog toga jer je 14. kolovoza blagoslovio pod iz kojeg je prskala krv zatvoren je i pater Modesto Borak, kapucin.  – rekao je između ostalog o stradanju u ratnom i poratnom razdoblju na području uz granicu Franjo Talan, predsjednik Društva  
       
U grobištima Slovenije leže kosti 170 do 190 tisuća poubijanih Hrvata

    O stradanjima u Sloveniji i poratnim progonima i pokoljima koji su partizanske jedinice vršile na tom području govorio je Franc Perme, predsjednik Društva za ureditev zamolčanih grobov iz Ljubljane. – Već duže razdoblje susrećemo se kod pokopa prešućenih žrtava, koje su bile poubijane jer su voljele svoj dom, domovinu poštivale kršćanske vrijednosti i gajile san o vlastitoj državi. Dok  se Europa veselila kraju Drugog svjetskog rata Slovenija i Hrvatska plivale su u krvi. U Sloveniji imamo preko 400 označenih grobišta. Grobišta su prvenstveno smještena uz trase „križnoga puta“ koji se odvijao u dva smjera. Jedan preko Maribora, a drugi preko Velenja i Celja prema Hrvatskoj. U tim grobištima prema raspoloživim podacima leži od 170 do 190 tisuća žrtava, vaših braće i sestara. To nisu bile samo poražene vojske, tu su bili poubijani i muževi i žene, starci i djeca, ukratko svi kojima je komunistička revolucija bila protivnik. Ta sva grobišta su uglavnom uređena od Društva i pojedinaca. Naša Vlada kao i vaša ne pokazuje posebnog interesa za ukop tih žrtava.- rekao je Perme i dodao-  Pred Drugi svjetski rat Triglav su posjetili biskup Rožman i sada blaženi Alojzije Stepinac i u spomen na taj susret je postavljena spomen ploča u kapelici na Krederici. Nakon rata je kapelica srušena, a sada je želja Slovenaca i Crkve da se u novoj kapelici postavi spomen ploča na zajednički posjet dvojice biskupa Triglavu.
       
    Biranim riječima o ratnim i poratnim stradanjima govorio je i Alfred Obranić, predsjednik Hrvatskog društva političkih     zatvorenika. (govor Franca Permea, predsjednika Društva za ureditev zamolčanih grobov iz Ljubljane i Alfred Obranić, predsjednik Hrvatskog društva političkih zatvorenika – možete u trajanju od 6 minuta čuti na web stranici Društva: adresa je      www.safaric-safaric.si

Na Triglavu će ponovi biti postavljena spomen ploča na susret biskupa Stepinca i Rožmana

         U uvodnom dijelu misnog slavlja biskup Vlado Košić istaknuo je - Mi u crkvi trebamo graditi sjećanje osobito na one žrtve koje još i do dana, današnjega nisu dobile zadovoljštinu, za čije smrti nitko nije odgovarao. Molimo da im Gospodin udjeli mir, da ih nagradi za njihovu žrtvu vječnim životom. Molimo i za njihove obitelji i za čitav naš narod i za sve one koji su stradali i trpe zbog tih događaja. - Mogu reći da ću osobno, u ime zagrebačkog kardinala, nadbiskupa Josipa Bozanića, biti 5. kolovoza na Triglavu kada će biti postavljena spomen ploča i zahvalan sam Slovenskoj biskupskoj konferenciji koja je izdala priopćenje u kojem osuđuje sramotni ispad u Slovenskom parlamentu u kojem se vrijeđa uspomena našeg blaženika Alojzija Stepinca, čije lice i savjest su čisti i koji nam svima može biti i uzor kako se treba ponašati i u teškoćama i kada su bila teška vremena. Molimo i njegov zagovor  za pokoj dušama onih kojih sa danas spominjemo i za koje se danas molimo.
        U koncelebraciji sudjelovali su vlč. Ivan Košić, vlč Vjekoslav Pavlović i vlč. Vlado Borak i vlč. Gustav Kuzmić iz Varaždina koji je održao prigodnu propovijed. (vlč Gustav Kuzmić rodom je iz župe Visoko, a 1945. godine u Novom Marofu Ozna mu je ubila oca, prethodno su ga polili benzinom i zapalili. Istodobno je zapaljen i susjed mu Baneković koji se uspio spasiti. Opaska ft) – propovijed od 10 minuta također se može čuti u cijelosti na projektu Pieteta, odnosno na web stranici www.safaric-safaric.si)
     Nakon mise domaći vjernici, rodbina stradalih i gosti, iz Varaždinskih Toplica i Bjelovara, iz susjednih župa iz Hrvatske i Slovenije uputili su se na parkirališni prostor ispred lovrečanskog vatrogasnog doma gdje se formirala procesija koja je, za križem kojeg je nosio član Društva Ivan Pavlović, s molitvom na usnama došla do Spomen križa gdje su položeni vijenci i zapaljene svijeće. Vijenac u ime izaslanstva Općine Cestica položili su i zapalili svijeće Vlado Vinter, Ivan Dobrotić i Marijan Lorbek, ispred Društva za obilježavanje grobišta Franc Težak, Stjepan Borak i Stanko Lazar, a svijeće kod križa zapalili je i rodbina stradalih, kao i izaslanstvo Matice hrvatske Bjelovar i predstavnici udruge Hrvatski domobran iz Varaždinskih Toplica. Obrednu molitvu predvodio je  biskup Košić, a mirozov na trubi odsvirao je Zvonimir Lazar iz Varaždina.  Skladnim pjevanjem misno slavlje uzveličao je zbor župe koji je vodio orguljaš Marijan Županić, a kod spomen križa pjesmu  je vodila Terezija Talan. Hrvatskom himnom Lijepa naša domovina, čije riječi su se stapale sa žuborenjem rijeke Drave, sudionici komemoracije oprostili su se od žrtava grobišta u Lovrečanu, kao i onima koje su stradale u rijeci nošene iz Slovenije u poratnom danima Drugog svjetskog rata.
      
    Na kraju ovog mog izvješća htio bih zahvaliti svima koji su pomogli da se komemoracija, sjećanje na ratne i poratne žrtve i doček biskupa i gostiju dostojanstveno održi: Općini Cestica, vatrogascima DVD-a Lovrečan Dubrava, ministrantima Marku Talan i Martinu Boraku, zatvorenicima Ozne, Josipu Talan iz Brezja, Albinu Kokotu i Vladi Ožvatiću iz Lovrečana, kao i Anđeli Vočanec (udata Mikek) koja zbog bolesti nije mogla doći , kao ni Ana Kokot rođena Cvetko (rođena 1922.), sestra ubijenog Antuna Cvetko iz Hratsovca u susjednoj općini i župi Zavrč u Slovenji.
      Za goste i uzvanike i rodbinu žrtava mještani Lovrečana priredili su u dvorani vatrogasnog doma domjenak, a Marijan Lorbek, predsjednik Vijeća općine Cestica uručio je dr. Vladi Košiću, pomoćnom biskupu zagrebačkome spomenicu općine Cestica kao i Francu Permeu i Zdravku Ivkoviću, predsjedniku Matice Hrvatske Bjelovar.


    Zapisao Franjo Talan

060727131946_357.jpg 060727132033_719.jpg 060727132116_023.jpg 060727132138_709.jpg 060727132326_417.jpg 060727132429_190.jpg 060727132511_206.jpg 060727132532_720.jpg 060727132555_439.jpg 060727132633_727.jpg 060727132652_562.jpg 060727132752_010.jpg